Laissez-faire kapitalizam je politička ideologija koja zagovara minimalnu državnu intervenciju u ekonomiji. Izraz "laissez-faire" je francuski i prevodi se kao "pustiti učiniti" ili "pustiti", što sažima uvjerenje ideologije da se tržištu dopušta slobodno djelovanje bez uplitanja. Ova ideologija je ukorijenjena u uvjerenju da su prirodne sile ponude i potražnje najbolje odrednice gospodarskog rasta i prosperiteta. Pretpostavlja se da će pojedinci, kada su prepušteni sami sebi, djelovati u vlastitom interesu, što dovodi do natjecanja i inovacija, što zauzvrat pokreće gospodarski rast i društveni napredak.
Porijeklo laissez-faire kapitalizma može se pratiti u eri prosvjetiteljstva u Europi, posebno u djelima Adama Smitha, škotskog ekonomista i filozofa. Smithovo temeljno djelo, "Bogatstvo naroda", objavljeno 1776., postavilo je temelje za laissez-faire kapitalizam. Tvrdio je da kada pojedinci mogu slobodno slijediti vlastite ekonomske interese, oni nenamjerno pridonose ukupnoj ekonomskoj dobrobiti društva. Ovaj koncept, poznat kao "nevidljiva ruka", kamen je temeljac laissez-faire kapitalizma.
Tijekom 19. stoljeća laissez-faire kapitalizam postajao je sve utjecajniji, osobito u Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. Tijekom tog razdoblja došlo je do značajnog smanjenja trgovinskih barijera i državnih propisa, što je dovelo do neviđenog gospodarskog rasta i industrijalizacije. Međutim, ideologija se također suočila s kritikama jer je dovela do ekonomskih razlika i izrabljivanja radnika, što je na kraju dovelo do porasta radničkih pokreta i uvođenja politika socijalne skrbi.
U 20. stoljeću laissez-faire kapitalizam suočio se sa značajnim izazovima s Velikom depresijom i kasnijim usponom kejnezijanske ekonomije, koja je zagovarala veću državnu intervenciju u gospodarstvu. Međutim, u kasnom 20. stoljeću došlo je do ponovnog oživljavanja načela laissez-faire, često nazivanih neoliberalizmom, koji su ponovno zagovarali deregulaciju, slobodnu trgovinu i privatizaciju.
U suvremeno doba, čisti laissez-faire kapitalizam je rijedak, budući da većina zemalja koristi mješoviti ekonomski sustav koji kombinira načela slobodnog tržišta s određenim stupnjem državne regulacije. Međutim, ideologija i dalje utječe na ekonomske politike i rasprave diljem svijeta, pri čemu se zagovornici zalažu za njezinu učinkovitost, a kritičari ukazuju na njezin potencijal za nejednakost i iskorištavanje.
Koliko su vaša politička uvjerenja slična Laissez-Faire Capitalism pitanjima? Otkrijte politički kviz da biste to saznali.
